Ranko Matasović
Životopis:
Ranko Matasović rođen je 14. svibnja 1968. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je opću lingvistiku i filozofiju. Magistrirao je 1992., a doktorirao 1995. s tezom o rekonstrukciji teksta u indoeuropeistici. Stručno se usavršavao na sveučilištima u Beču (1993.) i Oxfordu (1995.). Bio je stipendist Fulbrightove zaklade za postdoktorski studij na Sveučilištu Wisconsin (Madison, SAD) za 1997./1998., a koristio je i stipendiju zaklade Alexander von Humboldt za 2002./2003. na Sveučilištu u Bonnu.
Predstojnik je Katedre za poredbenu indoeuropsku lingvistiku na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, gdje kao redoviti profesor izvodi predmete iz poredbene gramatike indoeuropskih jezika, keltistike i jezične tipologije. Član je Matice hrvatske, Kluba hrvatskih humboldtovaca, Kluba hrvatskih fulbrightovaca i međunarodnoga udruženja indoeuropeista Indogermanische Gesellschaft. Urednik je za filologiju i lingvistiku u Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskoga zavoda “Miroslav Krleža”. Jedan je od suvoditelja interdisciplinarnog studija Jezična komunikacija i kognitivna neuroznanost (www.jekon.unizg.hr). Voditelj je znanstvenoga projekta “Najstarija prošlost hrvatskoga jezika u poredbenoj perspektivi” (projekt br. 0130449, http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=0130449&period=2002). Od 2004. sudjeluje u projektu izrade indoeuropskoga etimološkog rječnika Sveučilišta u Leidenu (http://www.indo-european.nl/).
Dobitnik je nagrade HAZU za 2002. za trajan doprinos znanosti na području filologije.
Napisao je knjige: Harfa sa sjevera. Iz irske književnosti (Zagreb, 1995.), A Theory of Textual Reconstruction in Indo-European Linguistics (Frankfurt a/M & New York, 1996.), Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga jezika (Zagreb, 1997.), Kultura i književnost Hetita (Zagreb, 2000.) Uvod u poredbenu lingvistiku (Zagreb, 2001), Kamen kraljeva. Srednjovjekovne irske sage (Zagreb 2004) i Gender in Indo-European (Heidelberg 2004), a objavio je i pedesetak znanstvenih radova u Hrvatskoj i u inozemstvu.
Popis znanstvenih publiciranih radova nastavnika u posljednjih 5 godina:
1. Matasović, R. (2001). Some thoughts on the Old Prussian epigram. Linguistica Baltica. 9, 103-108.
2. Matasović, R. (2002). Germanske posuđenice u praslavenskome: pitanja relativne kronologije. Filologija. 34, 129-137.
3. Matasović, R. (2002). The Adjective and Possessive Phrases in Croatian. Suvremena lingvistika. 49/50, 99-110.
4. Matasović, R. (2004). On Representing Syntactic Change in Role and Reference Grammar. U: Van Valin, R. i dr. (ur.), Courses and Conference on Role and Reference Grammar, 43-55.
5. Matasović, R. (2002). Otuđiva i neotuđiva posvojnost u hrvatskome jeziku. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 28, 151-160.
6. Matasović, R. (2002). On Representing Syntactic Change: Towards a Theory of Diachronic Syntax. Suvremena Lingvistika. 53-54, 57-72.
7. Matasović, R. (2003). Jezični tragovi Kelta u Iliriku. Latina et Graeca. 3, 5-25.
8. Matasović, R. (2003). The Proto-Indo-European Vowel System from the Typological Point of View. Govor. 20, 249-262.
9. Matasović, R. (2004). The Proto-Indo-European syllabic resonants in Balto-Slavic. Indogermanische Forschungen. 109, 337-354.
10. Matasović, R. (2003). Dvije nepoznate hrvatske etimologije. Filologija. 40, 83-93.
Znanstveni radovi koji nastavnika kvalificiraju za izvođenje nastave:
1. Matasović, R. (2001). Uvod u poredbenu lingvistiku. Zagreb: Matica hrvatska.
2. Matasović, R. (2002). On Representing Syntactic Change: Towards a Theory of Diachronic Syntax. Suvremena Lingvistika. 53-54, 57-72.
3. Matasović, R. (2004). Gender in Indo-European. Heidelberg: Universitätsverlag Winter.
4. Adjective Phrases, http://linguistics.buffalo.edu/research/rrg.html
|