Marko Tadić, prof. dr. sc.

Životopis:

Marko Tadić rođen je 28. kolovoza 1963. U Zagrebu je završio osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju te diplomirao 1987. na Filozofskom fakultetu na kojem je studirao opću lingvistiku, fonetiku, latinski i društveno-humanističku informatiku.U siječnju 1988. počeo je raditi kao znanstveni novak u Zavodu za lingvistiku Filozofskoga fakulteta, gdje i danas radi kao voditelj projekata MZT 130718 i 130821. Stručno se usavršavao na sveučilištima u Pisi 1989. i Birminghamu 1991. Magistrirao je 1992.; doktorirao 1994. s temom “Računalna obradba morfologije hrvatskoga književnoga jezika” na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Znanstveno zvanje docenta stekao 1998., a izvanrednoga profesora 2004. Od 2001. predstojnik je Katedre za algebarsku i informatičku lingvistiku. Na istom odsjeku izvodi nastavu predmeta: Uvod u algebarsku lingvistiku, Uvod u korpusnu lingvistiku, Jezične tehnologije, Morfološki opis. Bio je članom organizacijskih odbora simpozija “Jezici u kontaktu” u okviru 12. svjetskog antropološkog kongresa održanog u Zagrebu 1988. i simpozija “Kompjutorska lingvistika i jezična tehnologija – potrebe i perspektive” održanog u suradnji s Europskim vijećem u Dubrovniku 1989.

Voditelj je Zagrebačkoga lingvističkog kruga u akademskoj godini 1995./96.; od 1997. član je uredništva časopisa Suvremena lingvistika; u 1999. i 2000. član je Upravnoga vijeća CARNeta (Croatian Academic Research Network); od 2000. član Odbora za leksikografiju Razreda za filološke znanosti HAZU; od 2005. član Područnoga vijeća za humanističke znanosti. Član je Hrvatskoga filološkog društva, Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku, Hrvatskoga društva za jezične tehnologije, Slovenskoga društva za jezične tehnologije, TELRI asocijacije (TransEuropean Language Resources Infrastructure), međunarodne udruge za promicanje resursa (korpusa i leksikona) za računalnu obradbu prirodnih jezika, (Europske) udruge za računalno jezikoslovlje (E)ACL-a, Europske udruge za strojno prevođenje (EAMT) i Međunarodne udruge za strojno prevođenje (IAMT).

Područja njegova znanstvenog interesa jesu: računalno jezikoslovlje, korpusna lingvistika, računalna leksikografija, računalna obradba morfologije, SGML/XML.

Gglavni je istraživač na projektima: Razvitak hrvatskih jezičnih resursa, Hrvatski nacionalni korpus; Računalna obradba hrvatskoga jezika, Hrvatski nacionalni korpus; Hrvatsko-slovenski paralelni korpus; Hrvatska suradnja u ELAN projektu, kao i I-projektima (glavni istraživač): Jezične tehnologije za hrvatski jezik i Informatička potpora Hrvatskome nacionalnom korpusu.

Popis znanstvenih publiciranih radova nastavnika u posljednjih 5 godina:

Red. br.         Naziv

1.                   Tadić, M., Fulgosi, S., Šojat, K. (2004). The Applicability of Lemmatization in Translational Equivalents Detection. U: Barnbrook, G., Danielsson, P., Mahlberg, M. (ur.),  Meaningful Texts: The Extraction of Semantic Information from Monolingual and Multilingual Corpora, 195-206. London-New York: Continuum Books.

2.                   Bekavac, B. i dr. (2004). Making Monolingual Corpora Comparable: a Case Study of Bulgarian and Croatian. U: LREC2004 Proceedings, 4, 1187-1190.

3.                   Oliver, A., Tadić, M. (2004). Enlarging the Croatian Morphological Lexicon by Automatic Lexical Acquisition from Raw Corpora. U: LREC2004 Proceedings, 4, 1259-1262.

4.                   Tadić, M. (2003). Jezične tehnologije i hrvatski jezik. Zagreb: Exlibris.

5.                   Tadić, M., Šojat, K., (2003). Finding Multiword Term Candidates in Croatian. U: Proceedings of IESL2003 Workshop, 102-107.

6.                   Tadić, M., Bekavac, B. (2003). Preparation of POS tagging of Croatian using CLaRK System. U: Proceeding of RANLP2003 Conference, 455-459.

7.                   Tadić, M., Fulgosi, S. (2003). Building the Croatian Morphological Lexicon. U: Proceedings of the EACL2003 Workshop on Morphological Processing of Slavic Languages, 41-46.

8.                   Tadić,M. (2002). Building the Croatian National Corpus. U: LREC2002 Proceedings, 2, str. 441-446.

9.                   Tadić, M., Šojat, K. (2002). Identifikacija prijevodnih ekvivalenata u Hrvatsko-engleskom paralelnom korpusu. Filologija. 38-39 , 247-262.

10.                 Tadić, M. (2001). Procedures in Building the Croatian-English Parallel Corpus. International Journal of Corpus Linguistics. 107-123.

Znanstveni radovi koji nastavnika kvalificiraju za izvođenje nastave:

Red. br.         Naziv

1.                   Tadić, M. (2003). Jezične tehnologije i hrvatski jezik. Zagreb: Exlibris.

2.                   Moguš, M., Bratanić, M., Tadić, M. (1999). Hrvatski čestotni rječnik. Zagreb:  Školska knjiga.

3.                   Tadić, M. (1991). Od korpusa do čestotnoga rječnika hrvatskoga književnog jezika. Radovi Zavoda za slavensku filologiju. 27, 169‑178.

4.                   Tadić, M. (1996). Računalna obrada hrvatskoga i nacionalni korpus. Suvremena lingvistika. 41-42, 603-612.

5.                   Tadić, M. (1998). Raspon, opseg i sastav korpusa suvremenog hrvatskoga jezika. Filologija. 30-31, 337-347.

6.                   Požgaj-Hadži, V., Tadić, M. (2000). Hrvatsko-slovenski paralelni korpus. U: Erjavec, T., Gros, J. (ur.), Jezikovne tehnologije / Language Technologies 2000, 70-74. Ljubljana: Institut “Jožef Stefan”.